Od početka primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) do danas, Bosna i Hercegovina je zbog smanjenja i ukidanja carina za robu iz Evropske unije, izgubila preko 3 milijarde konvertibilnih maraka (1,5 milijardi evra).
Analitičari ističu da BiH nije ni približno bila spremna za ovaj sporazum, te da su poslijedice po privredu daleko veće.
Bosna i Hercegovina je 2008. godine, prije primjene privremenog SSP-a od carina na uvezenu robu inkasirala preko 650 miliona maraka (325 miliona evra).
Već naredne godine kada stupa na snagu SSP, koji je podrazumijevao smanjenje sarina na robu iz EU inkasirano je tek 346 miliona konvertibilnih maraka (183 miliona evra).
Narednih godina prihodi od carina se drastično smanjuju pa totalnim ukidanjem carina 2013. BiH po ovom osnovu prikuplja tek 216 miliona maraka (108 miliona evra).
Iz ovih podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) vidljivo je da se primjenom SSP-a BiH odrekla preko 300 miliona maraka godišnje (150 miliona evra), pa je tako za 10 godina izgubila više od 3 milijarde maraka (1,5 milijardi evra) samo od carina na robu iz EU.
Ekonomista Željko Šajin kaže da BiH ni u kojem slučaju nije bila spremna na primjenu SSP-a, te da je ušla u taj proces nespremna.
"Očito da smo mi naglo ušli u taj proces bez dovoljnih priprema, a treba dobro znati da zemlje u razvoju kakva je i BiH, bez nekog pripremnog perioda i prilagođavanja nekim novim okolnostima kako u domaćoj ekonomiji tako i u međunarodnim okvirima ne može, što bi se narodski reklo, ići grlom u jagode. Mi smo po svoj prilici u tom pogledu išli grlom u jagode. Sad bi trebali neke stvari ispravljati iako je to sad teško uraditi i tu smo lekciju skupo platili", smatra Šajin.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su svojevremeno upozoravali da BiH neće dobro proći ukoliko nespremna uđe u primjenu SSP-a, što se sada i ostvarilo kaže Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
On ističe da je indirektna šteta, ona koja se odnosi na poljoprivredne grane, pogotovo na stočarstvo, daleko veća.
"Mnoge grane su uništene. Proizvodnja svinjskog mesa nije dovoljna čak ni za potrebe svježeg mesa u mesnicama a za prerađivačku industriju uopšte nema količina, a one grane koje su zaštićene u tom momentu kao što je proizvodnja pilećeg mesa, najbolji su primjer da je to bilo preuranjeno, jer je danas peradarstvo u BiH lider u regionu i prerađivačka industrija u ovoj oblasti je lider u regionu a cijenovno i tehnološki se nosima sa zemljama EU. To govori da je i ostale grane trebalo zaštititi na određeno vrijeme", kaže Vasić.
Kada je BiH trebala potpisati SSP govorilo se o milionskim fondovima i direktnim sredstvima koja bi trebala pomoći domaćim poljoprivrednicima da prevaziđu negativne poslijedice konkurencije iz EU.
Ipak ta sredstva nikada nisu stigla jer BiH nije ispunila ništa od potpisanog, a Šajin ističe da su za to krive domaće vlasti.
"Jer jednostavno naša nesređena politička situacija u BiH, naše stalne svađe i stalna prijetnja nekim napetim situacijama su uzrok toga, jer se zna da gdje god je nešto takvo, kapital tu ne ide. Jednostavno, političari koji su vodili zemlju od tog doba na ovamo nose najveći dio krivice što ti fondovi nisu bili realni i funkcionalni u BiH", ističe Šajin.
Gojko Veselinović - RSE
