Dok je svijet u doba pandemije virusa korona pratio svakodnevni pad cijene energenata – s druge strane se dešavala kriza na drugom – tržištu žitarica. Pojedini izvoznici su obustavili izvoz pšenice kako bi imali dovoljno za svoje potrebe.
Stručnjaci smatraju da bi se mogla ponoviti kriza iz 2010. godine koja je dovela do Arapskog proljeća, a poljoprivredni proizvođači u panici poručuju da nam se ne piše dobro.
Pšenica postaje ''žuta nafta''. Nestašica pšenice na svijetskim tržištima. Samo su neki od novinskih naslova koji pokazuju potres na svjetskom tržištu pšenice. Kako sada stvari stoje kupci na domaćem tržištu upravo zbog tih poremećaja mogli bi skuplje plaćati ovu žitaricu.
Uslijed pandemije virusa korona pojedini veći izvoznici su obustavili izvoz, kako bi imali dovoljno pšenice za svoje potrebe. Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS upozoravalo je na neophodnost neophodnost proizvodnje vlastite hrane za naše stanovništvo, što bi trebalo da bude prioritet.
Ukoliko vlastita proizvodnja bude ugušena prekomjernim uvozom – sve sluti na to da će u budućem periodu sve biti i papreno skupo. Prema podacima UN-ovih organizacija za poljoprivredu, hranu i zdravstvo, ta bi kriza, kao posljedica pandemije koronavirusa, mogla dovesti do globalne nestašice pšenice, a ponegdje izazvati i glad.
U Udruženju poljoprivrdnika FBIH kažu da nema dovoljno pšenice i da zavisimo od uvoza, što upućuje na činjenicu da će doći do rasta cijena.
Rusija je kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača i najveći svjetski izvoznik žitarica, obustavila izvoz do početka jula. To je izazvalo paniku kod glavnih uvoznika, poput Egipta, Indonezije, Alžira, Maroka, Nigerije i posebno Turske, koji već imaju problema sa zalihama, ali i kupovinom tog prehrambenog proizvoda. Predviđa se da će pojedine države ograničiti ili potpuno obustaviti izvoz.
