Njemačka priznala: U ovim strukama bez migranata ne bi bilo ničega
Imigranti i njihova djeca preuzimaju sve više poslova u Njemačkoj. Posebno su zastupljeni u poslovima čišćenja i ugostiteljstvu. Međutim nedovoljno su zastupljeni u drugim područjima. Njemačko tržište rada tako godinama funkcioniše samo zahvaljujući ljudima inostranih korijena.
Savezna kancelarija za statistiku objavila je, na temelju brojki za 2022. godinu, da postoji natprosječan broj zaposlenih doseljenika naročito u zanimanjima čišćenja (oko 60 odsto) i ugostiteljstvu (46 odsto). Sveukupno, prema statistici, 25 odsto svih zaposlenih osoba starosti od 15 do 64 godine imalo je, kako je rečeno, imigrantsku istoriju.
To znači da je njihov udio u radnoj snazi bio nešto ispod udjela stanovništva od 28 odsto. Natprosječan je i udio u zanimanjima transporta i logistike (38 odsto) te u građevinarstvu (36 odsto).
U palijativnoj njezi gotovo trećina (30 odsto) zaposlenih imala je imigrantsko porijeklo. Za ljekare to iznosi 27 odsto, a u profesijama za ličnu njegu, koje uključuju i frizere i kozmetičare - 36 procenata. S druge je strane imigrante teško pronaći u policiji ili pravosuđu, piše "Tagesschau".
U 2022. samo je jedan od 16 tih radnika bio useljenik (šest odsto). Udio nastavnika takođe je vrlo nizak i iznosi 11 odsto. U bankarskim i osiguravajućim profesijama udio zaposlenih stranaca bio je 16 procenata.
Osoba s useljeničkom istorijom definisana je kao ona koja je emigrirala u Njemačku od 1950. godine ili su joj oba roditelja emigrirala od 1950. godine. Njemačka prolazi kroz demografske promjene jer stanovništvo stari, stoga zavisi o kvalifikovanim radnicima iz inostranstva u mnogim područjima, prenosi "Tportal".
