Na Zapadnom Balkanu Srbija je najpopustljivije okruženje kada je riječ o ruskom utjecaju, ocijenilo je Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država u svom izvještaju od maja ove godine, u koji je uvid imao Radio Slobodna Evropa (RSE).
U tom izvještaju su analizirani odnosi Rusije sa Srbijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom, a navodi se da su bilateralni odnosi Srbije i Rusije bili na znatno nižem nivou prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke, na čelu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 2012. godine.
"Nakon 2012. godine Srpska napredna stranka je poduzela korake kako bi povećala vojnu saradnju s Rusijom", navodi se u izvještaju Ministarstvo odbrane SAD-a, prenosi Tanjug.
Ministarstvo ocjenjuje da je ta saradnja rezultirala potpisivanjem ugovora o strateškoj saradnji u novembru 2013. godine, kao i da jedino Srbija na Zapadnom Balkanu ima potpisane ugovore o saradnji u oblasti sigurnosti.
Naglašava se da jedino Srbija učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama s Rusijom, najmanje dva puta godišnje od 2014. godine, kao i da blagonaklono gleda na pomoć prilikom nabavke vojne opreme.
U istom izvještaju se tvrdi da je Rusija, kako bi se suprotstavila međunarodnoj izolaciji, koja je uslijedila nakon pripajanja Krima 2014. godine, počela pokazivati već interes za razvoj vojne saradnje sa Srbijom.
U izvještaju se podsjeća da su proslava dana Vojske Srbije i vojna parada pomjereni 2014. godine kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovazti tom događaju te navodi da je tempo zajedničkih vojnih vježbi intenziviran poslije te godine.
Kada je riječ o kupovini naoružanja i opreme, navodi se da je od 2012. godine jedino Srbija na Zapadnom Balkanu nabavljala rusko naoružanje i opremu.
Detaljno se navode sve kupovine, među kojima je i nabavka dva helikoptera MI 17, vrijednih 25 miliona dolara 2016. godine.
Navodi se da Srbija čvrsto odbija da ide ka članstvu u NATO-u, iako je članica programa Partnerstva za mir, s aktivnim Individualnim akcionim planom partnerstva (IPAP).
"SAD je najaktivniji vojni partner Srbije. Srbija ima više nego dvostruki broj angažmana sa SAD-om nego s bilo kojom drugom državom. Međutim, manjak transparentnosti u strateškim i operativnim prioritetima Srbije komplicira saradnju u oblasti odbrane", navodi se u izvještaju i ukazuje na saradnju Srbije i NATO-a, uprkos tome što Srbija ne teži da postane članica Alijanse.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u izvještaju se navodi da odnose te države s Rusijom kompliciraju etničke i političke tenzije u toj zemlji.
Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država navodi da postoje dokazi da "Rusija podržava separatistički pokret bosanskih Srba, na čelu s Miloradom Dodikom", s ciljem da spriječi ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju.
"Tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno podstiču odnosi između državnih institucija i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, na jednoj strani, dok je na drugoj strani većinsko srpski entitet Republika Srpska", ukazuje se u izvještaju i ocjenjuje da to što se vodeće partije bosanskih Srba protive članstvu u NATO-u pruža Rusiji priliku da destabilizira Bosnu i Hercegovinu.
U istom izvještaju se dalje navodi da Kosovo ne sarađuje s Moskvom u sigurnosnim pitanjima.
"Rusija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu i podržava odbijanje Srbije da prizna nezavisnost Kosova. Inicijativa Kosova da razvije održiv vojni sistem i želja da potpiše akcioni plan za članstvo u NATO savezu (MAP) ograničava mogućnost Rusije da se miješa u unutrašnja pitanja Kosova", smatra Ministarstvo odbrane SAD-a.
Navodi se da politika SAD-a prema razvoju Kosovskih sigurnosnih snaga "poziva na pridržavanje desetogodišnjeg plana tranzicije uz podršku SAD-a, nastavak regrutacije pripadnika iz manjinskih zajednica i unapređenje komunikacije i koordinacije između Kosovskih sigurnosnih snaga i NATO-a".
U izvještaju se navodi da je NATO trenutno u procesu preispitivanja odnosa s Kosovom, ne uključujući misiju KFOR-a, nakon što je donijeta odluka o transformaciji Kosovskih sigurnosnih snaga u Vosjku Kosova.
U izvještaju se navodi da je odbrambena politika Sjeverne Makedonije primarno vođena članstvom te zemlje u NATO i da su te težnje ojačale otpor Skoplja prema ruskom miješanju.
Američko Ministarstvo odbrane smatra da je Rusija na Zapadnom Balkanu odlučna da odbije utjecaj Evropske unije i SAD-a i umanji utjecaj NATO-a.
Također, Ministarstvo odbrane ocjenjuje da SAD i Evropska unija ne mogu sebi priuštiti ambivalentnost na Zapadnom Balkanu, jer takav pristup otvara vrata "ruskom malignom utjecaju".
Agencije
