Evropska komisija predlaže da novac od EU-a dobiju samo članice koji poštuju evropsko pravo. Njemački Die Welt piše da bi nekoliko država u tom slučaju moglo ostati bez stotina miliona evra, a među njima i Hrvatska.
„Kršenje zakona i korupcija su u EU-u mnogo češći nego što je to opšte poznato. I ta pojava se širi, bez obzira pripadaju li šefovi vlada konzervativnim, socijaldemokratskim ili liberalnim strankama", piše konzervativni list Die Welt u članku pod naslovom u kojem takve članice naziva „problematičnom djecom".
„Zvona za uzbunu zvone u Briseluu: Evropska komisija je predložila da se isplata iz fondova EU-a ubuduće poveže s poštovanjem njenih propisa. Ta tema će se na jesen vratiti na dnevni red. Mnoge države bi mogle ostati bez stotina miliona evra i zbog toga šanse da tako nešto prođe - nisu velike", piše Die Welt. Kao problematične države navodi Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku te Sloveniju i Hrvatsku.
„Popularna turistička destinacija s Andrejom Plenkovićem ima pametnog šefa vlade koji je dobro umrežen u konzervativnoj Evropskoj pučkoj stranci (EPP). Ali iza te fasade postoji i mračna strana. „Korupcija je ogroman problem u Hrvatskoj, i postoji na svim političkim razinama", kaže Robin-Ivan Capar, stručnjak za Hrvatsku u istraživačkom centru European Council on Foreign Relations (ECFR).
Capar tu ne isključuje ni sudove. U takozvanom indeksu percepcije korupcije Transparency International Hrvatska se sada spustila na 63. mjesto. Novi izvještaj EU-a o medijskoj raznolikosti donosi katastrofalnu ocjenu za Hrvatsku: „Novinari su predmet prljavih kampanja, poruka mržnje, prijetnji smrću, zastrašivanja, uznemiravanja od strane policije i prijava zbog klevete."
Sudeći po izvještajima organizacija za zaštitu ljudskih prava poput Amnesty Internationala, Hrvatska djelomice na granicama bez ikakve provjere odbija primiti ljude koji traže azil i time krši zakone EU-a. Osim toga se tvrdi da granična policija zlostavlja migrante. Vlada Hrvatske odbacuje te navode", piše Die Welt.
Slovenija: problematični Janša
O Sloveniji, koja je 2004. postala članica EU-a i NATO-a, a 2007. pristupila evrozoni, isti list piše sljedeće:
„U Sloveniji se trenutno događaju značajne promjene u politici koje evropska javnost jedva primjećuje: Janez Janša iz Slovenske demokratske stranke (SDS), koji je za premijera izabran tek u martu ove godine i koji je prijatelj mađarskog premijera Orbana, smatra se vatrenim nacionalistom. „Ima prvih znakova da se nezavisnost pravosuđa dovodi u pitanje. Korupcija je problem i u pravosuđu. Sudovi su dijelom politizovani ne rade u skladu sa standardima koje možemo očekivati u EU-u", kaže Marko Lovec, politolog sa Sveučilišta u Ljubljani", prenosi Die Welt.
„EU se takođe žali na nedostatak raznolikosti medija u Sloveniji. Prema Lovecu, „mađarski poslovni ljudi trenutno kupuju medije u Sloveniji". Janšin odnos prema slobodi izražavanja mišljenja je poremećen. Kada je bio vođa skupa, oklevetao je dvije novinarke kao prostitutke koje su svoje odslužile - a Vrhovni sud je to odobrio.
Evropska komisija trenutno sa zabrinutošću prati slučaj istraživačkog novinara Blaža Zgage, koji je detaljno izvještavao o haosu i korupciji prilikom nabavke respiratora i medicinskih maski, pa ga je Janša javno optužio kao lažova", završava njemački list navode o Sloveniji.
