Misa za vojnike i civile ubijene u austrijskom Bleiburgu krajem Drugog svjetskog rata bit će održana u subotu u Sarajevskoj katedrali, uprkos brojnim osudama domaće i međunarodne javnosti.
Kritičari smatraju da se radi o rehabilitaciji ustaša, saveznika nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, dok lokalni crkveni dužnosnici ističu kako je riječ isključivo o vjerskom obredu i molitvi za pokojne koja nema veze ni s jednim režimom ili ideologijom.
Misu će predvoditi nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić.
"Katolička crkva nikada se nije stavljala na stranu niti jedne vlasti, a kamoli onih koje su bile uzrokom tolikih nemilih stradanja", saopćeno je ranije iz njegovog kabineta.
Posebno je naglašeno da se "nijedan zločin ne može braniti, niti se smije pravdati", ali je saopćeno da se "prema svim nevinim žrtvama, pa tako i onima iz hrvatskoga naroda, treba odnositi s jednakim pijetetom".
Osim svećenika, dozvolu za prisustvo u Katedrali Srva Isusova dobilo je još 20 osoba, zbog mjera ograničenja uslijed pandemije korona virusa.
Pokrovitelj mise, koja će, osim u Sarajevu, biti služena još i u Zagrebu i Bleiburgu, Hrvatski je sabor.
Šta se dogodilo u Bleiburgu?
U Hrvatskoj se "blajburškom tragedijom" naziva stradanje ustaških i drugih vojnika Nezavisne države Hrvatske i civila koji su se u maju 1945. godine htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska vratila jugoslavenskoj.
Početkom maja 1945. godine gotovo 100.000 vojnika oružanih snaga NDH-a te oko 50.000 civila krenulo je prema austrijskoj granici, u bijegu pred partizanima, prema historičaru Ivi Goldsteinu, profesoru historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Neki su uspjeli prebjeći u Austriju, od tamo ih je britanska vojska pustila da idu dalje prema zapadnim zemljama, a neke je vratila u Jugoslaviju.
Mnogi su ubijeni i prije nego su stigli u Bleiburg.
Opasnost od veličanje ustaškog režima
Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović ocijenila je da bi se misa u Sarajevu za stradale na Bleiburgu krajem Drugog svjetskog rata mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima odgovornog za smrt stotina hiljada ljudi.
Iz Svjetskog jevrejskog kongresa (WJC) pozvali su vlasti u Hrvatskoj da prestanu učestvovati u veličanju "zloglasnog ustaškog režima".
Misu su osudila sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je Srpska pravoslavna crkva (SPC) najavila prekid odnosa sa Katoličkom crkvom i kardinalom Puljićem lično.
Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinei Husein efg. Kavazović pozvao je vjernike muslimane da ne kritiziraju kardinala Puljića, već da krivca traže u politici.
Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler poručio je kako svaka vjerska zajednica ima puno pravo održavati vjerske obrede za nevine žrtve ratova, no upozorio je kako se takvi događaji ne smiju politički zloupotrijebiti.
Osim crkvenih velikodostojnika, misu su podržale još jedino političke partije i nevladine organizacije s hrvatskim predznakom, tvrdeći da su kritike zbog mise pokušaj stigmatizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
No, neke organizacije, poput Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Bosne i Hercegovine, procijenile su da ova misa nije u duhu crkvenih vrijednosti i saradnje naroda u Bosni i Hercegovini.
Zabranjeno protestno okupljanje
Sarajevska policija zabranila je protestno okupljanje ispred Katedrale, sa kojeg su u vrijeme mise aktivisti planirali pjevati partizanske pjesme.
"Policija poziva sve građane i posjetitelje Kantona Sarajevo da se suzdrže od ispoljavanja bilo kakvih protupravnih ponašanja", piše u saopćenju uoči misnog slavlja.
S druge strane, Savez antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) pozvao je svoje članove i simpatizere da se okupe u subotu na Trgu Bosne i Hercegvine, ispred sjedišta Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kako bi odali počast za više od 10.000 građana Sarajeva koji su ubijeni u vrijeme NDH-a.
Na lokaciji, na kojoj je najavljeno okupljanje, 1945. godine je, po nalogu ustaškog zapovjednika Maksa Luburića, obješeno 55 građana Sarajeva.
Iz SABNOR-a su poručili da njihov skup nije skup protiv molitve u Katedrali te da samo žele podsjetiti na nacističke zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata.
Izvor: Al Jazeera i agencije
