Voljom velike većine građana aktuelni predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin će i narednih šest godina ostati na toj funkciji. Da mu niko ne može preoteti glavnu fotelju u Kremlju znalo se odavno, pa je jedina neizvjesnost nedjeljnih izbora bila ko će osvojiti drugo mjesto i kakva će biti izlaznost.
Kada je Putin, po tradiciji, došao da glasa u zgradu Akademije nauka novinari su ga pitali koji bi za njega bio dobar izborni rezultat, a on je odgovorio: – Bilo koji koji mi daje pravo da obavljam funkciju predsjednika države.
Putinu će od pobjede biti mnogo teže da ispuni data obećanja od čega zavisi kakav će mu biti kraj karijere. On je postavio cilj da ruska privreda bude među pet najmoćnijih u svijetu. Preduslov za to je brži tehnološki razvoj. Bez jačanja privrede, ne može se dići standard građana, jer je sada oko 20 miliona onih koji veoma teško žive.
Korupcija je hronična bolest Rusije za koju Putin tvrdi da je opasnija od NATO. Sve te probleme Putin i njegov tim moraju rješavati u teškim uslovima, pod sankcijama, koje će sigurno dugo trajati.
Bivši njemački kancelar Gerhard Šreder, inače Putinov prijatelj, nedavno je kazao: – Postoje dvije dužnosti na kojima nikad ne bih htio da budem. Jedna je mjesto rimskog pape, a druga mjesto predsjednika Rusije.
Putin je odavno oduzeo najstarijoj partiji KPRF najrevnosnije glasače, a to su veterani i penzioneri, kojih je u Rusiji oko 40 miliona. Reformom armije i riješavanjem egzistencijalnih pitanja, Putin je na svoju stranu dobio i pripadnike vojske. Ako se tome dodaju i studenti, kao i armija činovnika koja uvijek glasa za onog ko ima najveće izglede za pobjedu, onda je jasno da niko nije imao šansu da poljulja Putinovu harizmu.
Svjestan svoje popularnosti, Putin je i odlučio da ide kao samostalni kandidat na izbore, jer Jedinstvena Rusija i tako živi od njegovog autoriteta.
Glasanje uz muziku i hranu
Vlasti su od nedjeljnih izbora napravile praznik i veliko veselje. Održani su brojni koncerti za one koji su odlučili da idu na glasanje. Ova zima se u Rusiji odužila, pa se samo u južnim regionima osjećalo da dolazi proleće. Ali napravljena je takva atmosfera da su čak i na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku, pri vrlo niskim temperaturama, ljudi dolazili da glasaju.
Zbog velike razlike u vremenu, stanovnici ruskog Dalekog istoka na Kamčatki i Čuhotki počeli su da glasaju po moskovskom vremenu u subotu u 23 sata i pri temperaturama koje su negde bile 40 ispod nule, ali ni to nije zaustavilo glasače. Na Čuhotki i Kamčatki je glasalo 76 odsto stanovništva koje je imalo pravo glasa.
I u Sibiru je procenat izlaska na birališta bio vrlo visok, ali to je slabo naseljen dio Rusije, pa su o pobjedniku odlučili glasovi stanovnika koji žive u evropskom dijelu zemlje, dakle do Urala.
Prvi put su u nedjelju stanovnici Krima glasali na predsjedničkim izborima Rusije. Pravo glasa na tom poluostrvu ima 1,8 miliona građana.
Na izborima u Čečeniji i ovog puta je bio vrlo visok procenat izlaska. Predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov, koji sebe naziva “Putinovim vojnikom” kaže da na biralištima nije bilo nikakvih ekscesa.
U Ingušetiji je glasao Apaz Ilijev, stanovnik planinskog sela koji ima čak 122 godine. Zbog njegove starosti, članovi izborne komisije su došli kod njega kući.
Ela u istoriji
Predsjednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova ušla je u istoriju jer je 2000. godine bila prva žena koja je učestvovala u predsjedničkim izborima. Protivkandidat joj je bio upravo Vladimir Putin!
Ove godine je 66 osoba bilo zainteresovano da učestvuje na predsjedničkim izborima. Neki nisu mogli da ispune kriterijume, dok je lidera “male opozicije” i borca protiv korupcije Alekseja Navaljnog sprečio zakon koji ne dozvoljava da čovjek koji je krivično kažnjavan može da bude predsjednik države.
Tako su se na listi predsjedničkih kandidata, pored Vladimira Putina, našli veteran Vladimir Žirinovski, zatim predstavnik KPRF Pavel Grudinjin, TV novinarka Ksenija Sopčak, ćerka nekadašnjeg Putinovog šefa, a sada pokojnog gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sopčaka.
Predsjednički kandidati su bili lider i osnivač partije Jabloko Grigorij Javlinski, profesor dr Sergej Baburin koga je predložio Ruski narodni savez, te lider Partije rasta Boris Titov koji je ujedno i zaštitnik prava preduzetnika Rusije, kao i deklarisani staljinista Maksim Surajkin, lider partije Komunisti Rusije.
Poznati francuski glumac Žerar Depardje, koji pored francuskog ima i rusko državljanstvo, glasao je na predsednički izborima u ruskoj ambasadi u Parizu. Kad su ga novinari pitali sa kakvim je osjećanjima glasao, odgovorio je: – Patriotskim.
Predsjednica CIK-a Ela Pamfilova juče je izjavila da su hakeri iz 15 zemalja pokušali da uđu na sajt izborne komisije, ali su osujećeni.
Predsjedničke izbore u Rusiji u nedelju je pratilo više od hiljadu i po posmatrača iz inostranstva, što je rekordan broj.
Kao što je i bilo najavljeno, u Ukrajini nisu dozvolili građanima Rusije da glasaju. Osim u Kijevu, Rusi su spriječeni da glasaju i u Odesi i Lavovu. Interesantna je “neutralna reakcija” OEBS-a čiji je predstavnik izjavio da taj problem zajednički treba da reše Kijev i Moskva.
Zašto su Rusi glasali za Putina
Ruski predsednik Vladimir Putin objasnio je za vrijeme posjete svom izbornom štabu zašto su Rusi glasali za njega.
– Rusiji je potreban napredak i mi ćemo ga napraviti zajedno – rekao je Putin, objašnjavajući zašto je narod glasao za njega.
Potrebno je prevazići izazove i riješiti zadatke koji se nalaze pred zemljom, dodao je on.
On smatra važnim da se različite snage u razvoju zemlje ne vode interesima klanova, već nacionalnim interesima.
– Rusija nema hemijsko oružje. Uništili smo ga, za razliku od naših partnera – dodao je on.
Vladimir Putin je najavio promjene u ruskoj Vladi nakon inauguracije.
– Uopšte, svje promjene u Vladi treba da izvrši predsjednik nakon stupanja na novi mandat i zato ću sada misliti o tome i kako to da se uradi – rekao je Putin.
Po njegovim riječima, „glavne promjene će se desiti nakon inauguracije“, koja će biti 7. maja.
