fbpx

Psiholozi razvili test podložnosti dezinfomacijama

fake news pixabay

Ilustracija, foto: Pixabay

Mlađe odrasle osobe lošije prepoznavaju lažne naslove od starijih osoba. 

Psiholozi sa Univerziteta u Cambridgeu razvili su prvi "test podložnosti dezinformacijama" koji se sastoji od dvominutnog kviza koji pokazuje koliko je osoba ranjiva na lažne vijesti koje preplavljuju internetski prostor, piše Phys.

Studija je objavljena u časopisu Behavior Research Methods, a anketa je objavljena na web stranici YouGov.

Dvogodišnji test, koji je prošao kroz niz eksperimenata i u kome je učestovalo više od 8.000 učesnika, upotrijebila je organizacija za ispitivanje javnog mnijenja YouGov kako bi utvrdila koliko su Amerikanci podložni lažnim naslovima.

Prvi test od 20 tačaka, nazvan "MIST", otkrio je da su u prosjeku odrasli građani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ispravno označili dvije trećine (65 posto) naslova koji su bili prikazani kao pravi ili lažni.

Međutim, pokazao je i da mlađe odrasle osobe lošije prepoznavaju lažne naslove od starijih osoba i da što je neko više vremena rekreativno provodio na internetu, manja je vjerovatnoća da će moći razlikovati prave vijesti od dezinformacija. Ovo je u suprotnosti sa stavovima javnosti u vezi sa širenjem dezinformacija na internetu, odnosno da je veća vjerovatnoća da će stariji, manje upućeni u digitalnu tehnologiju, biti podložni lažnim vijestima.

Istraživači navode da ukoliko je neko zainteresovan da se testira, to može učiniti na ovom linku. Odabirom tačnih ili netačnih naslova korisnik dobija skup rezultata i rang "otpornosti" koji ih upoređuje sa širom populacijom SAD-a. Potrebno je manje od dvije minute da se test završi.

"Dezinformacije su jedan od najvećih izazova s kojima se demokratije suočavaju u digitalnom dobu", rekao je profesor Sander van der Linden, viši autor MIST studije i šef laboratorije za donošenje društvenih odluka u Cambridgeu.

"Vidimo kako neistine na internetu stvaraju polarizovane sisteme vjerovanja u velikim nacijama i posljedice kao što je pokušaj pobune na Capitol Hillu", dodao je, ističući da bismo razumjeli gdje i kako se najbolje boriti protiv dezinformacija, potreban nam je jedinstven način mjerenja podložnosti lažnim vijestima te da je to ono što ovaj test pruža.

Primjeri pravih vijesti došli su iz medija kao što su Pew Research Center i agencije Reuters, a da bi stvorili lažne, ali zbunjujuće vjerodostojne naslove – slične dezinformacijama koje se susreću “u divljini” – istraživači su koristili umjetnu inteligenciju, verziju 2 ChatGPT-a.

"Kada nam je bio potreban skup uvjerljivih ali lažnih naslova, okrenuli smo se GPT tehnologiji. Umjetna inteligencija (Artificial intelligence AI) je stvorila hiljade lažnih naslova u nekoliko sekundi. Kao istraživači posvećeni borbi protiv dezinformacija, to je bio alarmantan znak", kazao je dr. Rakoen Maertens, glavni autor MIST-a.

Dr. Maertens je istakao da se mlađi ljudi sve više okreću društvenim mrežama kako bi dobili informacije, ali da su ti kanali preplavljeni dezinformacijama.

"Pristupi medijskoj pismenosti, kao i algoritmi i dizajn platforme zahtijevaju hitno preispitivanje. MIST će nam omogućiti da provjerimo efikasnost intervencija u borbi protiv lažnih vijesti. Želimo istražiti zašto su neki ljudi otporniji na dezinformacije i šta možemo naučiti od njih", naveo je on.

Najnovija anketa YouGov-a pokazala je da je 1.516 odraslih građana SAD-a pristupilo MIST-u u aprilu 2023. godine, a također je odgovorilo na pitanja koja pokrivaju demografiju, politiku i online ponašanje.

Kada je u pitanju starost, samo 11 posto mladih od 18 do 29 godina dobilo je visok rezultat (više od 16 tačnih naslova), dok je 36 posto dobilo nisku ocjenu (10 ili manje tačnih naslova). Nasuprot tome, 36 posto onih koji imaju 65 ili više godina dobilo je visok rezultat, dok je samo devet posto starijih osoba dobilo nizak rezultat. Osim toga, što je neko duže provodio dan na internetu, to je bila veća podložnost dezinformacijama. Oko 30 posto onih koji provode 0-2 sata na internetu svaki dan dobilo je visok rezultat, u poređenju sa samo 15 posto onih koji provode devet ili više sati.

Istraživanje je također analiziralo kanale putem kojih ispitanici konzumiraju vijesti. Tradicionalni mediji došli su na prvo mjesto. Na primjer, više od 50 posto onih koji su vijesti dobijali od Associated Pressa, NPR-a ili novijih medija kao što je Axios, postiglo je visoke rezultate.

Na društvenim mrežama publika vijesti bila je najosjetljivija na dezinformacije. Blizu 53 posto onih koji su vijesti dobijali preko društvene mreže Snapchat dobilo je niske ocjene, dok je samo četiri posto dobilo visoke ocjene., prenosi Media.ba.