fbpx

'Stounhendž Holandije': Služio je kao solarni kalendar i grobnica - koji nalaz je najviše iznenadio arheologe?

Stounhendz Holandije foto printscreen

Foto: Youtube printscreen / gemeente Tiel

Arheolozi su objavili da su otkrili vjerski lokalitet iz praistorije koji su nazvali "Stounhendž Holandije". 

Iskopavanja na arheološkom lokalitetu, koji se danas nalazi na 50 km jugoistočno od Utrehta u Holandiji, započeta su još 2017. godine. Prvi rezultati ovog višegodišnjeg istraživanja su objavljeni krajem juna, kada je otkriveno da nalaz uključuje grobnu humku staru 4.000 godina - koja je služila kao solarni kaledar.  

Unutar humke sa nekoliko ulaza kroz koje je Sunce sijalo tokom najdužeg i najkraćeg dana u godini, otkriveni su i posmrtni ostaci oko 60 muškaraca, žena i djece. Što je svrstava u red jedinstvenih otkrića kada je ova evropska država u pitanju. 

U "Stounhendžu iz Holandije" je otkriven i nalaz porijeklom iz Mesopotamije 

Prilikom iskopavanja arheolozi su uočili razliku u boji gline na lokalitetu, to im je omogućilo da shvate kako se ovde nalaze tri različite humke. Ispostaviće se da glavna humka ima prečnik od 20 m, ali i kao što je već spomenuto prolaze koji su služili kao solarni kalendar. 

"Ljudi su koristili ovaj kalendar da odrede važne trenutke, uključujući festivale i dane žetve", rekli su arheolozi. I dodali da ih je nalaz podsjetio na Stounhendž, upravo iz tog razloga. U neposrednoj blizini nalazile su se još dvije humke, koje su korišćene kao grobnice oko 800 godina. 

Ipak, nalaz koji ih je najviše iznenadio jeste staklena perla iz jedne iz grobnica, za koju se nakon detaljnih analiza pokazalo da potiče iz Mesopotamije. 

"Ova perla je prije četiri milenijuma prešla put od oko 5.000 kilometara", rekao je glavni istraživač Кristijan van der Linde, kako prenose agencije.

"Staklo se ovde tada nije pravilo, tako da je perla vjerovatno bila spektakularan predmet, jer je za ljude ovde to bio nepoznat materijal", dodao je Stijn Arnoldusen, profesor na Univerzitetu u Groningenu. I dodao kako za sada nije poznato na koji način je ona stigla do Tila, te ne isključuje mogućnost da je ona postojala dug vremenski period prije nego što je izvršena robna razmjena između nekog drevnog stanovnika ove regije i ljudi sa Bliskog istoka. 

nationalgeographic.rs