Globalne temperature u zadnjih 12 mjeseci prvi put premašuju granicu od 1,5 stepeni celzija

Foto: Marek Piwnicki/Unsplash

Prvi put otkad postoje mjerenja globalna prosječna temperatura na planeti u proteklih je 12 mjeseci kontinuirano bila viša za 1,5stepena celzijusa u odnosu na sezonski prosjek iz predindustrijskog razdoblja, objavio je u četvrtak Odjel za klimatske promjene Evropskog opservatorija Copernicus, a pojavu su naučnici nazvali “upozorenjem čovječanstvu”.

Našu su planetu pogodile oluje, suše i požari jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Ninjom potaknule rekordno zagrijavanje u 2023., zbog čega je ta godina vjerovatno bila najtoplija u zadnjih 100.000 godina.

Ekstremi su nastavljeni i u 2024., podaci su Copernicusove službe za praćenje klimatskih promjena (C3S), što potvrđuje podatak po kojemu je od februara 2023. do januara 2024. evidentirano zagrijavanje od 1,52 stepeni iznad referentnih vrijednosti iz 19. vijeka, odnosno razdoblja između 1850. i 1900.

Dakle, prosječna globalna temperatura u proteklih dvanaest mjeseci (februar 2023. – januar 2024.) najviša je evidentirana s 0,64°C iznad prosjeka 1991. do 2020. i 1,52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850. do 1900.

Ozbiljan pokazatelj ključnog praga zagrijavanja po Pariškome sporazumu

To je ozbiljan pokazatelj ključnog praga zagrijavanja od 1,5 stepana celzijusa po Pariškom klimatskom sporazumu, ali ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri decenijama, rekli su naučnici.

“Dosegnuli smo 1,5°C i sada vidimo cijenu koju plaćamo, na socijalnom i ekonomskom planu”, rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime. “1,5 Celzijeva stupnja je znatno povećanje i jako nam šteti kada su posrijedi toplinski valovi, suše, poplave, češće i razornije oluje, kao i nestašice vode u cijelom svijetu. To smo iskusili na vlastitoj koži i naučili u 2023.”

Proteklih mjeseci svjedočili smo brojnim vremenskim ekstremima na cijeloj planeti. Među ostalima je riječ o nezapamćenoj suši koja je zahvatila Amazonski bazen, visokim zimskim temperaturama u dijelovima južne Evrope, smrtonosnim šumskim požarima u Južnoj Americi i rekordnoj količini oborina u Kaliforniji.

“To je jasno upozorenje čovječanstvu da se krećemo brže od očekivanog prema dogovorenoj granici od 1,5°C koju smo potpisali” Pariškim sporazumom, rekao je Rockstrom AFP-u, dodavši da će se temperature vjerovatno malo smanjiti nakon završetka ciklusa El Ninja.

U 2024. svijet doživio najtopliji siječanj u istoriji mjerenja

Copernicus je izvijestio da je prošli mjesec bio najtopliji evidentirani januar otkad postoje mjerenja – osmi mjesec zaredom s istorijski visokim mjesečnim temperaturama, a one su u prosjeku bile za 1,66 C stepena više od procjene prosjeka temperature za mjesec januar u razdoblju od 1850. do 1900., odnosno u referentnom predindustrijskom razdoblju.

Svi navedeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka reanalize ERA5 , koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.

Copernicus je izvijestio da je januar 2024. bio najtopliji evidentiran januar na globalnoj razini, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 13,14°C, što je 0,70°C iznad prosjeka za januar 1991. do 2020. i 0.12°C iznad temperature prethodnoga najtoplijeg januara 2020. godine.

“2024. godina započinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde – ne samo da je ovogodišnji janaur najtopliji u pistoriji mjerenja, nego smo upravo iskusili dvanaestomjesečno razdoblje u kojemu su temperature iznosile više od 1,5 °C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa.

“Slijed vrlo vrućih godina loša je vijest i za prirodu i za ljude koji osjećaju uticaj ovakvih ekstrema”, rekao je AFP-u Joeri Rogelj, profesor klimatskih nauka i politike na londonskome Imperial Collegeu.

“Ne svedu li se globalne emisije hitno na nulu, svijet će uskoro prijeći sva sigurnosna ograničenja navedena u Pariškom klimatskom sporazumu.”

Iznad svih očekivanja

Po podacima Copernicusa januarske su temperature bile znatno iznad prosjeka u sjeverozapadnoj Africi, na Bliskom istoku i središnjoj Aziji, kao i u istočnoj Kanadi i južnoj Evropi.

No istodobno su bile ispod prosjeka u dijelovima sjeverne Evrope, zapadne Kanade i središnjeg dijela Sjedinjenih Država.

I dok su dijelovi svijeta iskusili neuobičajeno vlažan januar, dijelovi Sjeverne Amerike, Roga Afrike i Arapskog poluostrva zabilježili su suše uslove.

U Čileu, koji se bori s ljetnim toplinskim valom i sušom, sušni su uslovi pomogli u raspirivanju šumskih požara, podaci su Copernicusa.

Takvi su se vremenski uslovi nastavili i u februaru, a požari koji su počeli u petak prerasli su u smrtonosni pakao koji je tokom vikenda harao područjima četvrtima obalne regije Valparaiso ostavivši za sobom više od 130 mrtvih.

Rekorde obara i temperatura površine mora

U međuvremenu i temperatura površine mora nastavlja obarati rekorde.

Rockstrom je rekao da je 2023. “godina u kojoj je dinamika okeana jednostavno poludjela i izvan je svih naučnih ljestvica”.

Okeani prekrivaju 70 posto planete i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene zagađenjem ugljikom zbog ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.

Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi, što rezultira sve nestalnijim vremenskim uslovimaa, poput silovitih vjetrova i obilnih kiša.

(Hina)