fbpx

Nacionalna karta morskih staništa - sada znamo što je u jadranskim dubinama

Nacionalna karta morskih staništa - sada znamo što je u jadranskim dubinama

Foto: Antonia Hohnjec

Ovaj projekt, koji je zahvatio čak 51% Jadranskog mora, predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa, već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora.

Nacionalna karta morskih staništa u utorak je uspješno lansirana na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Cilj projekta bio je povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti kao temelja za učinkovitu zaštitu ekosustava Jadrana, ali i održivost korištenja prirodnih dobara, te je zapravo pokrio 51% teritorija države. Stoga, danas lansirana Nacionalna karta morskih staništa predstavlja ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam.

Time je obilježen uspješan završetak projekta „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“ koje je uspješno provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) Republike Hrvatske (RH) s konzorcijem koji je okupio više od 200 stručnjaka. 

Detaljnim kartiranjem koje se bazira na terenskim snimanjima, u potpunosti je obuhvaćeno dno do 40 m dubine te dno unutar zaštićenih područja odnosno Nacionalnih parkova, Parkova prirode te Natura 2000 područja, a dodatno su snimana i izdvojena područja u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode te dva područja u epikontinentalnom području od kojih je jedan u samom centru Jabučke kotline. Primjenom direktnih metoda kartirano je preko 6500 km2.

Snimanje ali i modeliranje

"Do 51 % površine morskoga dna, karta je izrađena primjenom modela korištenjem neuronskih mreža, a koji je između ostalog temeljen na preko 850 uzoraka sedimenta morskoga dna te brojnim podacima iz različitih ribarstvenih ekspedicija. Detaljno kartiranje provodilo se metodama širokog obuhvata kao što su akustična snimanja te daljinska snimanja korištenjem ortofoto i satelitskih snimaka. Ovi su se snimci interpretirali na osnovu podataka sakupljenih direktnim metodama kao što su neposredno opažanja u obalnom pojasu ili korištenjem ronjenja, povlačnih kamera i podvodnih ronilica na dnima do preko 200 m dubine“ – objasnio je dr. sc. Ante Žuljević, voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo te stručni voditelj aktivnosti kartiranja u sklopu projekta. 

Zbog svoje kompleksnosti projekt je zahtijevao multidisciplinaran pristup te je pod nadležnošću MINGOR-a okupio stručnjake i znanstvenike u području oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, tvrtke OIKON d.o.o. – Instituta za primijenjenu ekologiju, Hrvatskog geološkog instituta, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom, tvrtkama ECOTECH d.o.o, SCIOM d.o.o. i DVOKUT – ECRO d.o.o.

Projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“ provelo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u  periodu od 2018. do 2023. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 11,9 mil EUR, a proveden je u sklopu programskog razdoblja 2014.- 2020. kroz Operativni program konkurentnost i kohezija uz EU sufinanciranje u udjelu od 85 %. Nacionalni dio sufinanciranja osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

energetika-net.com