fbpx

Vjetrenjače Mesihovina prvi su veliki korak naše zemlje ka obnovljivoj energiji

1vetrnice 1

Više od deset godina čitamo najave o gradnji elektrana koje bi u našoj zemlji iskoristile nemjerljivi potencijal vjetra. Elektroprivreda HZ HB prva je prešla s riječi na djela i na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine, u Tomislavgradu, privodi kraju radove na izgradnji Vjetroelektrane Mesihovina.

Projekt Vjetroparka Mesihovina na području općine Tomislavgrad predstavlja prvi energetski projekt u oblasti vjetroenergije u Bosni i Hercegovini koji je došao u ovu fazu, a za njegovu implementaciju Elektroprivreda HZ HB formirala je posebnu organizacijsku jedinicu.

Susjedne zemlje su značajno odmakle kada je riječ o razvoju ovog tipa proizvodnje zelene energije. Hrvatska je sredinom 2014. godina imala 12 vjetroelektrana u normalnom radu, priključenih na elektroenergetski sistem.

Koliko je ovo složena gradnja svjedoče priče mještana tog dijela tomislavgradske općine kad su veliki šleperi uz policijske rotacije prevozili dijelove budućih vjetrenjača. I danas kad se raspitujete kojim putem da dođete do vjetroparka ljudi će vas dobronamjerno upozoriti da vam pristup neće biti omogućen. Razlog leži u sigurnosti, ne u tajnovitosti. Ako imate vlastite zaštitne cipele, prsluk i šljem i na taj način se osigurate na gradilištu, možete se potpuno nesmetano kretati.

Jedna od većih u regiji

Osnovni tehnički podaci o Vjetroelektrani Mesihovina kažu da se ona nalazi u centralnom dijelu općine Tomislavgrad. Imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje 165 GWh. Poredeći s vjetroelektranama u regiji, Mesihovina spada u red najvećih po instaliranoj snazi.

Ukupna investicija procjenjuje se na 81 milion eura. Elektroprivreda HZ HB osigurala je potrebna sredstva za ovaj projekt pomoću donacije njemačke vlade u iznosu od milion eura, kredita od KfW u iznosu 71 milion eura i uz pomoć vlastitih sredstva.

Veći dio investicije, više od 71 milion eura, vezan je za ugovor sa Siemensom koji gradi vjetroagregate s temeljima te osigurava održavanje tokom prve dvije godine garantnog roka. Dva manja potpisana ugovora na otprilike četiri miliona eura bila su predviđena za radove na instalacijama te pristupnim cestama i platformama za kranove.

Kompletna montaža prvog vjetroagregata prve vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini desila se 31. augusta ove godine, čime je naša zemlja postala dio svjetske zajednice korisnika vjetroenergije i uvrštena je na listu onih zemalja koje koriste vjetropotencijal u proizvodnji električne energije, s ponosom je istakao investitor.

Do kraja godine u pogonu

Krajem ove godine propeleri bi se trebali početi okretati na vjetru, a vjetroelektrana bi trebalo da bude puštena u pogon. Tada će Tomislavgrad s pravom postati centar obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.

"Realizacijom projekta VE Mesihovina, osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u Elektroprivredi HZ HB, poboljšat će se i uslovi za razvoj poduzetništva i industrije, osigurati nova radna mjesta i poslovi za brojne kompanije na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. Poboljšat će se i saobraćajna infrastruktura, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebno lokalnu", kazali su jednom prilikom iz ovog važnoj javnog preduzeća.

Desetak sličnih projekata

Mesihovina nije jedini sličan projekt u našoj zemlji, samo je priča koja je najdalje odmakla. Posljednjih godina bilo je govora o bar desetak vjetroparkova, većinom u Hercegovini.

Elektroprivreda BiH već duže vrijeme gradi Vjetrolektranu Podveležje, istočno od Mostara. Planirano je petnaest vjetroagregata instalirane snage 48 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 120 GWh. Investicija je to od 83,2 miliona KM, a većina sredstava osigurana je kreditom od istog kreditora kao i VE Mesihovina. Sličan projekt aktuelan je i s druge strane entitetske linije u općini Berkovići gdje su osigurana sredstva za VE Hrgud.

Energetika.ba / Klix.ba