fbpx

FOND SOLIDARNOSTI: Federacija teško oboljelim uzima 80 posto prihoda od obaveznog osiguranja

zavod bih

Od obaveznog iznosa od doprinosa u Fond solidarnosti za liječenje teško oboljelih pacijenata izdvaja se samo 20 posto. Liste čekanja sve su duže, a Zavod pri kojem Fond djeluje nema stalni UO već šest godina. Iznos za Fond solidarnosti nije se povećavao osam godina. Zavod je još jedna institucija u čije se probleme ne miješa ministar zdravstva Vjekoslav Mandić, iako je na to obavezan zakonom

Skupa liječenja koja finansira Federalni fond solidarnosti za većinu pacijenata znače razliku između života i smrti. Fond djeluje u okviru Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i njegova osnovna funkcija je pružanje jednakih uslova za liječenje u domaćim i zdravstvenim ustanovama u inostranstvu. Prošle godine na listi čekanja za liječenje i lijekove bilo je 1.648 pacijenata.

Resorne institucije veliki broj ljudi koji se nalaze na listi čekanja u prošloj godini ostavile su bez sredstava za liječenje. Federalna vlada, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo zdravstva, Parlament Federacije… odgovorni su što su liste čekanja sve duže.

Direktorica Zavoda je Vlatka Martinović, kadar HDZ-a.

KRŠENJE ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Zakon o zdravstvenom osiguranju obavezuje da se iz budžeta godišnje za Fond solidarnosti izdvoje sredstva u visini prihoda ostvarenih od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. U 2020. od doprinosa je ostvaren prihod od 148 miliona KM. Ali za Fond solidarnosti je izdvojeno samo 28,5 miliona KM, što je manje od 20 posto obavezne sume.

Procjenjuje se da bi godišnji prihod za zatvaranje listi čekanja trebalo povećati 30 do 35 miliona KM. Kada se zna na koje sve načine curi novac iz federalnog budžeta, ovih 30 miliona za spašavanje ljudskih života moralo bi biti osigurano.

Fond se finansira iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, Budžeta Federacije BiH i drugih izvora.

BEZ STALNOG UO VEĆ ŠEST GODINA

Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, u okviru kojeg djeluje Fond, upravlja Upravni odbor, koji ima 11 članova (10 iz kantona i jedan iz Federalnog ministarstva zdravstva). Federalna vlada je još 2015. godine imenovala privremeni Upravni odbor na tri mjeseca. Tri mjeseca produžila su se na šest godina i Zavod još uvijek nije dobio stalni Upravni odbor. Dijelom „zahvaljujući“ ministru zdravstva Federacije BiH Vjekoslavu Mandiću.

Revizija poslovanja Zavoda (Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH) je utvrdila da se Zavod obraćao Ministarstvu zdravstva Federacije BiH zbog imenovanja UO jer dva kantona nisu dostavila svoje prijedloge za predstavnike (Ministarstvo zdravstva Zapadnohercegovačkog kantona i Ministarstvo zdravstva Kantona 10). Predsjednica UO je i sekretarka Ministarstva zdravstva Federacije BiH Snježana Bodnaruk:

- Ovakav način upravljanja nije u interesu Zavoda i osiguranih lica koja se liječe na teret Fonda solidarnosti – revizija je utvrdila da je prekršen Zakon o zdravstvenom osiguranju.

Federalno ministarstvo zdravstva na čelu sa ministrom Vjekoslavom Mandićem, čija je uloga u postupanju tokom pandemije više puta problematizirana, kao i njegova popustljivost i zatvaranje očiju pred brojnim problemima u zdravstvu, idu direktno na štetu pacijenata. Ministar Mandić ne reaguje na brojna upozorenja koja već godinama dobija:

- Ministarstvo kreira kompletan zakonski okvir vezan za rad Zavoda koji već dugo ima problema u radu kojima se ne poklanja dužna pažnja niti se rješavaju – stoji u revizorskom izvještaju Zavoda.

LISTA ČEKANJA SVE DUŽA

Revizorski izvještaji pokazuju strahovit nemar resornih institucija prema građanima Federacije BiH kojima je potrebno liječenje na račun Fonda. Zavod je od resornih ministarstava (zdravstva i finansija) i Federalne vlade za 2020. godinu tražio da se iz budžeta osigura 54 miliona KM, od čega 52 za Fond solidarnosti i dva miliona za liječenje povratnika iz FBiH u RS. U 2019. odobreno im je 28,5 miliona ali to za potrebe liječenje nije dovoljno i ne zadovoljava potrebe osiguranih lica.

Zbog toga je lista čekanja svake godine sve duža. Najduže su one za liječenje onkoloških pacijenata i program kardiologije i kardiohirurgije. Zbog nedostatka sredstava u trenutku kada je Zavod tražio sredstva nalazilo se 1.648 pacijenata, od čega 772 za lijekove i 876 za pružanje usluga iz programa kardiologije i kardiohirurgije.

Međutim, kako Vlada Federacije nije usvojila Dokument okvirnog budžeta za period 2020-2022, Federalno ministarstvo finansija odredilo je gornju granicu rashoda na osnovu Dokumenta okvirnog budžeta za period 2019–2021. i za Fond su odvojena nedovoljna sredstva za liječenje građana.
Osim za liječenje u zemlji i inostranstvu, nema dovoljno novca ni za lijekove.

Revizija je utvrdila da se na listama čekanja za lijekove sa posebnim režimom propisivanja (skupi lijekovi) nalaze pacijenti za čije finansiranje nisu osigurana sredstva u iznosu od oko 25 miliona KM. Sedam komisija odobrava korištenje lijekova sa posebnim režimom propisivanja Liste čekanja, i svaka od njih vodila se na drugačiji način, ne poštujući propisane elemente iz postojećih obrazaca, osim Komisije za liječenje oboljelih od multiple skleroze. Zatim su tako neusklađene evidencije predsjednici komisija pojedinačno dostavljali kliničkim centrima i kantonalnim bolnicama u Mostaru, Zenici i Bihaću, Službi za finansije i računovodstvo Federalnog ministarstva zdravstva i članovima komisija.

Nema elektronskog vođenja listi čekanja, ne poštuje se zakonska obaveza dostavljanja UO Zavoda svakih pola godine, a revizija nije uspjela pronaći dokaze da su konziliji zdravstvenih ustanova vršili evaluaciju liječenja svakog pacijenta i mišljenje dostavljali nadležnoj komisiji Zavoda u skladu sa doktriniranim pristupom:

- Iako je Federalni zavod više puta tražio reviziju postojećih stručno-medicinskih uputstava, koji predstavljaju kriterije na osnovu kojih rade Komisije za utvrđivanje prava korištenja Liste lijekova Fonda solidarnosti, Ministarstvo nije obavilo reviziju.

Tako izostaje i nadzor Zavoda nad radom komisija, a time i nadzor Ministarstva nad Zavodom. Iako je preporučeno, pacijenti nemaju uvid u promjene na listi čekanja, a komisije Zavoda ne rade transparentno svoj posao.

Zavod je upozoravao kako sredstva planirana za 2020. iz budžeta neće biti dovoljna za realizaciju svih programa federalnog Fonda solidarnosti u obimu koji odražava stvarne potrebe za zdravstvenim uslugama i lijekovima zbog čega se i dalje na listama čekanja na tretman lijekovima i pružanje zdravstvenih usluga evidentira značajan broj teško oboljelih pacijenata. U budžetskom zahtjevu za 2020. godinu tražena su minimalna budžetska sredstva kako bi se osigurao kontinuitet u liječenju oboljelih pacijenata. U julu 2019. godine stupila je na snagu nova Odluka o listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH za čiju realizaciju su potrebna dodatna sredstva.

NETRANSPARENTNA KUPOVINA LIJEKOVA

Kako posljednjih godina ne dolazi do značajnog povećanja prihoda, i Zavod ne može riješiti liste čekanja, nagomilali su se i problemi sa finansiranjem i kupovinom lijekova po posebnim programima Ministarstva zdravstva i Upravnog odbora. Na taj način se konstantno krše zakonski propisi jer se omoućava da oko 2 posto pacijenata iskoristi skoro 18 posto ukupno utrošenih sredstava za lijekove.

- Na traženje revizije nije prezentirana dokumentacija koja se odnosi na kriterije i način uključivanja pacijenata u ove posebne programe, te na koji način Zavod vrši praćenje i nadzor nad implementacijom ovih posebnih programa - navode revizori.

Sredstva iz budžeta na račun Fonda nisu se povećavala osam godina – od 2010. do 2018. Iznosila su 26 miliona KM godišnje, da bi tek u 2019. povećana na 28,5 miliona KM, što i dalje nije dovoljno za sve teško oboljele pacijente.

Vlada FBiH je u decembru 2019. godine usvojila Plan rada Zavoda za 2020. godinu, a u februaru 2021. godine Izvještaj o radu Zavoda za 2020. godinu. Zavod je u Izvještaju o radu iznio konstatacije da je ostvario strateški cilj koji se odnosi na smanjenje svih listi čekanja za 30% u periodu 2020–2022. godina putem osiguranja većeg iznosa sredstava za finansiranje programa Fonda solidarnosti. Ali revizija je utvrdila da za to uopće nema dokaza.

Piše: Branka Mrkić-Radević

zurnal.info